Koliko sati dnevno provedeš pred ekranom? Koliko dugo sjediš za radnim stolom, a da ne ustaneš? I što radiš kad završi radni dan – ideš u šetnju, na trening ili se samo preseliš s uredske stolice na kauč?
A s dolaskom hladnijih dana to postaje još izraženije. Iz stana u auto, iz auta u ured, iz ureda natrag u auto i kući. Veći dio dana provodimo u zatvorenim prostorima, a kretanje se često svede na nekoliko minuta hodanja između jedne obaveze i druge.
Naravno, ovo nije dobro za naše zdravlje, kako fizičko tako i mentalno. I to uglavnom svi znamo. Zato bi bilo dobro nešto napraviti po tom pitanju prije nego posljedice počnemo i osjećati. Međutim, dobra vijest je da upravo redovita tjelesna aktivnost može imati važnu ulogu u brizi o mentalnom zdravlju. Istraživanja pokazuju da može pomoći u smanjenju simptoma depresije i anksioznosti.
Veliki pregled znanstvenih istraživanja objavljen 2023. godine u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazao je da različiti oblici tjelesne aktivnosti mogu pridonijeti smanjenju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa. Slično tome, sustavni pregled i meta-analiza objavljeni 2024. godine u časopisu The BMJ utvrdili su da aktivnosti poput hodanja, trčanja, joge i treninga snage mogu imati pozitivan učinak na ublažavanje simptoma depresije.
Zato vrijedi pogledati što se događa kada u svakodnevicu unesemo malo više kretanja – i može li ono biti dio šire strategije brige o mentalnom zdravlju.
Kretanje i mentalno zdravlje
Veza između tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja nije samo stvar dobrog osjećaja nakon treninga. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da tjelesna aktivnost može smanjiti simptome depresije i anksioznosti te pozitivno utjecati na opće mentalno zdravlje.
To potvrđuje i meta-analiza objavljena 2024. godine u časopisu Journal of Psychiatric Research, koja je obuhvatila 46 randomiziranih kontroliranih istraživanja i ukupno 3164 sudionika. Rezultati su pokazali da različiti oblici vježbanja mogu pridonijeti smanjenju simptoma depresije.
To ne znači da je trening zamjena za stručnu pomoć niti da će nekoliko odlazaka u teretanu riješiti problem. Ali pokazuje da redovita tjelesna aktivnost može biti jedan od elemenata šire brige o mentalnom zdravlju – uz kvalitetan san, odnose s drugima, odmor i, kada je potrebno, podršku stručnjaka.
Ne mora svaki oblik kretanja izgledati kao trening
Kada govorimo o tjelesnoj aktivnosti, često pomislimo na sat vremena u teretani, trčanje ili neki strukturirani trening. Međutim, uklopiti kretanje u svakodnevicu može biti puno jednostavnije i ne treba nam oduzimati puno vremena.
Ponekad je dovoljno prošetati tijekom pauze, otići stepenicama umjesto liftom, šetkati se tijekom telefonskog poziva ili dio puta do posla prijeći pješice. Čak i kratka šetnja nakon radnog vremena može biti dobar način da napravimo granicu između poslovnog dana i vremena za sebe. A ako je teško pokrenuti se sam, zašto ne pozvati prijatelje u šetnju umjesto na kavu?
Cilj nije dodati još jednu obavezu na ionako pun raspored, već pronaći načine za više kretanja koji se mogu stvarno uklopiti u svakodnevicu. Upravo takve male navike, kada postanu redovite, mogu biti vrijedan dio brige o mentalnom i fizičkom zdravlju.
Mentalno zdravlje nije samo privatna stvar
Ako veći dio radnog dana provodimo sjedeći, teško je očekivati da će se sve riješiti s nekoliko odlazaka na trening nakon posla. Važnu ulogu ima i radno okruženje – od mogućnosti za kratke pauze i fleksibilnijeg pristupa radnom vremenu do kulture u kojoj briga o zdravlju nije nešto što se odgađa za „kad uhvatimo vremena“. I naravno, nije sve na zaposleniku.
Jedan od načina na koji poslodavci mogu podržati zaposlenike jest omogućiti im jednostavniji pristup različitim oblicima tjelesne aktivnosti. MultiSport upravo tu može biti dio šire strategije brige o zaposlenicima: umjesto da se aktivnost svodi na jedan sport ili jednu lokaciju, zaposlenicima daje mogućnost da odaberu ono što im odgovara – od teretane i grupnih treninga do plivanja i drugih aktivnosti.
Nije poanta u tome da svi vježbaju na isti način. Poanta je stvoriti uvjete u kojima je lakše pronaći način kretanja koji se može uklopiti u nečiji život.
Više kretanja znači manje pritiska
Briga o mentalnom zdravlju uključena je u različite aspekte svakodnevnog života, od kvalitetnog sna i odmora do povezanosti s drugima. Tako i uvođenje redovite tjelesne aktivnosti u svakodnevicu može biti važan korak prema boljem fizičkom i mentalnom zdravlju te općem osjećaju dobrobiti.
I ne moramo zato okrenuti svoj život naopačke. Ponekad je dovoljno početi od onoga što nam je izvedivo:
- prošetati umjesto sjesti,
- napraviti više kratkih pauza tijekom radnog dana,
- lagano se istegnuti dok gledamo seriju,
- pozvati prijatelje da nam se pridruže u nekoj laganoj aktivnosti.
A kada su depresija, anksioznost ili drugi problemi s mentalnim zdravljem prisutni i otežavaju svakodnevno funkcioniranje, važno je potražiti i stručnu podršku.
Baš kao što brinemo o svom tijelu, važno je pronaći vrijeme i za aktivnosti i navike koje nam pomažu da se osjećamo bolje, lakše nosimo sa stresom i sačuvamo vrijeme za sebe. Kretanje nije čarobno rješenje, ali može biti jedan od načina da svaki dan napravimo nešto dobro za sebe.
Izvori:
- Svjetska zdravstvena organizacija (2020.) — WHO Guidelines on Physical Activity and Sedentary Behaviour.
- Singh, B. i sur. (2023). Effectiveness of physical activity interventions for improving depression, anxiety and distress: an overview of systematic reviews. British Journal of Sports Medicine.
- Noetel, M. i sur. (2024). Effect of exercise for depression: systematic review and network meta-analysis of randomised controlled trials. The BMJ.
- Tian, S. i sur. (2024.) — Optimal exercise modality and dose to improve depressive symptoms in adults with major depressive disorder: A systematic review and Bayesian model-based network meta-analysis of RCTs. Journal of Psychiatric Research.