Dobar dio dana provodimo sjedeći: za računalom, na sastancima, u automobilu, a onda i kada dođemo kući. Uz svakodnevne obaveze, rokove i zadatke koje treba riješiti, lako je cijeli dan provesti u gotovo istom položaju, a da pritom ni ne primijetimo koliko smo se malo kretali.
Većinu obaveza rješavamo „statički”, između nekoliko klikova, poziva i sastanaka, pa se kretanje često nađe tek na dnu liste prioriteta. I upravo zato vrijedi zastati i razmisliti o tome koliko prostora tjelesnoj aktivnosti zapravo ostavljamo u svom danu.
Dugo sjedenje kao dio svakodnevice
Problem nije samo u tome što sjedimo, već u tome što se sjedenje tijekom dana često nadovezuje jedno na drugo. Nakon nekoliko sati za računalom slijedi vožnja kući, a slobodno vrijeme također možemo provesti sjedeći ili ležeći. Tijelo se pritom sve manje kreće, a sve više vremena provodi u istom položaju.
S vremenom se mogu javiti ukočenost, napetost i bolovi, a uz njih i osjećaj umora. Tada je sasvim prirodno poželjeti odmoriti se, pa ponovno sjednemo ili legnemo – i tako se lako nađemo u začaranom krugu. Umjesto da kretanjem prekinemo taj obrazac, dodatnim mirovanjem možemo ga još više učvrstiti.
Upravo zato važno je pronaći načine za redovito razgibavanje i uključiti više kretanja u svakodnevicu, čak i kada nam se čini da za njega nemamo vremena.
Kako kretanje utječe na radni dan
Kad većinu dana provodimo sjedeći, tijelu je ponekad dovoljan i mali poticaj da se pokrene. To može biti korištenje stepenica umjesto lifta, kratka šetnja tijekom pauze ili brzo razgibavanje, čak i dok sjedimo za radnim stolom. Važno je samo povremeno prekinuti dugo sjedenje i dati tijelu priliku da promijeni položaj.
Takve male aktivnosti mogu pomoći da razbijemo osjećaj tromosti, razbudimo se i nakratko odmaknemo od ekrana i svakodnevnih zadataka. Ne zahtijevaju puno vremena, a mogu postati jednostavan dio radnog dana koji se s vremenom pretvara u naviku.
I male promjene mogu dovesti do razlike
Više kretanja tijekom dana može se vrlo konkretno osjetiti. Nakon nekoliko minuta hodanja lakše se razbudimo i prekinemo osjećaj pospanosti koji se često pojavi nakon dugog sjedenja. Razgibavanjem možemo smanjiti ukočenost u vratu, ramenima i leđima, a promjenom položaja rasteretiti dijelove tijela koji su satima pod istim opterećenjem.
Poseban problem je položaj koji nesvjesno zauzimamo pred ekranom – glava odlazi prema naprijed, vrat se izdužuje, ramena padaju, a leđa se zaobljuju. Ako satima ostajemo u takvom položaju, mišići vrata, ramena i leđa stalno su pod opterećenjem, što može pridonijeti napetosti, bolovima i lošijem držanju. Upravo zato povremeno ustajanje, promjena položaja i kratko razgibavanje nisu samo pauza od posla, već način da tijelu omogućimo da se vrati iz dugotrajnog, statičnog položaja.
Korist nije samo fizička. Kada napravimo pauzu od gledanja u ekran, oči se mogu odmoriti od dugotrajnog fokusiranja na istoj udaljenosti. Kratka šetnja ili druga aktivnost ujedno nam daju odmak od posla, što može pomoći da se vratimo zadatku svježije glave. Redovita tjelesna aktivnost povezuje se i s boljim raspoloženjem te može pomoći u smanjenju osjećaja stresa i napetosti.
Kretanje kao dio svakodnevice
Najvažnije je pronaći način kretanja koji nam odgovara i koji možemo održati na duže vrijeme. Nekome će to biti jutarnji trening, nekome šetnja nakon posla, plivanje, bicikl ili grupni trening. Uz male promjene tijekom dana, redovita aktivnost izvan radnog vremena može pomoći da se lakše odmaknemo od sjedilačke rutine.
Ne moramo pritom uvijek raditi istu stvar. Upravo zato je fleksibilnost važna – MultiSport omogućuje izbor između različitih aktivnosti i lokacija, pa možemo birati ono što nam u određenom trenutku najviše odgovara, ovisno o rasporedu, interesima i tempu svakodnevice. Cilj nije biti aktivan na isti način svaki dan, već pronaći aktivnosti koje možemo uklopiti u svoj život i od njih postupno napraviti naviku.
